Zbog antibiotika nestaju mikrobi čuvari zdravlja

Zbog antibiotika nestaju mikrobi čuvari zdravlja

02/04/2017

Američki liječnik gubitak prijateljskih mikroba dovodi u svezu i s više kroničnih oboljenja…

Unatoč ogromnom medicinskom napretku, zbog kojeg su pobijeđene i smrtonosne bolesti iz prošlosti od kojih su umirale tisuće ljudi, posljednjih desetljeća nešto je jako pošlo po zlu. Zašto postajemo sve bolesniji, pita se u svojoj knjizi “Nestali mikrobi” Martin J. Blaser, liječnik iz New Yorka koji više od 30 godina proučava ulogu bakterija uzročnika bolesti u ljudi.

Glavni krivci

Napominje kako je sve više bolesti koje naziva suvremenim pošastima, a to su pretilost, dječji dijabetes, astma, peludna groznica, alergija na hranu, želučani refluks, rak jednjaka, celijakija, Crohnova bolest, ulcerozni kolitis, autizam, ekcemi…

U svijetu djeca danas odrastaju bez deformacija kostiju uzrokovanih manjkom vitamina D, rijetke su smrti žena na porođaju, tenis igraju i oni s umjetnim kukovima, no ljudi obolijevaju od kroničnih bolesti koje im desetljećima narušavaju kvalitetu života.

Među tim oboljenjima posebno se ističe pretilost. U knjizi autor pokušava otkriti što je zapravo uzrok sve veće učestalosti tih oboljenja u razvijenim, ali i u manje razvijenim zemljama. Ima li svaka od tih bolesti svoju priču, nešto posebno zbog čega od nje boluje sve više ljudi? Prema autoru, postoji jedan uzročnik koji dovodi do povećanja njihove učestalosti. No, što je to što može obuhvatiti astmu, pretilost, želučani refluks, dječji dijabetes, alergije na određene vrste hrane i brojna druga medicinska stanja? Nakon dugogodišnjeg istraživanja zaključio je da je podloga svega što se događa s ljudskim zdravljem zapravo posljedica napretka medicine i pronalaska novih lijekova, među kojima posebno ističe antibiotike.

Gotovo svi veliki pomaci u medicini iz druge polovice 20. stoljeća do danas omogućeni su primjenom antibiotika. Negativne strane pokazale su se tek poslije. Prvi problem prekomjerne uporabe antibiotika bila je otpornost bakterija na njihovo djelovanje. Na to se nadovezuje i neuspjeh farmaceutskih tvrtki da razviju nove antibiotike. Zbog svega danas postoje infekcije koje se ne mogu liječiti postojećim antibioticima, a u budućnosti će ih vjerojatno biti još. Uz sve dobro što su donijeli čovječanstvu, upravo su antibiotici glavni krivci za promjene koje nastaju zbog uništenja mikroorganizama koji žive u našem tijelu. Svaki je čovjek, ističe M. Blaser u svojoj knjizi, domaćin slične raznovrsne ekologije mikroba koja se tisućama godina razvijala zajedno s našom vrstom. Žive svuda u nama, u crijevima, nosu, uhu, na koži, kod žena u rodnici…

Svi oni čine čovjekov mikrobiom, a uglavnom ga steknemo rano u životu pa populacije mikroba u trogodišnjaka već nalikuju onima odraslih osoba. Njihova uloga presudna je u našem imunitetu i u našoj sposobnosti da se borimo s bolešću. Mikrobiom nam čuva zdravlje, a neki njegovi dijelovi počeli su nestajati. I upravo to je, ističe autor, uzrok svega što se s ljudskim zdravljem događa.

Budućnost još gora

Osim antibiotika, razlozi za nestajanje dijelova mikrobioma su sve češći carski rezovi, zbog kojih novorođenčad gubi doticaj s dobrim bakterijama nastanjenim u rodnici, te uporaba antiseptika i sredstava za dezinfekciju. Gubitak dijelova mikrobioma pogađa naš metabolizam, imunitet, ali i razum, kaže autor knjige.

– Taj sam proces nazvao »mikrobiomom koji nestaje«. Riječ je o nezgodnom nazivu koji ne klizi lako s jezika, ali uvjeren sam da je ispravan. Mnogo je razloga zbog kojih gubimo svoje drevne mikrobe. Gubitak mikrobne raznolikosti na našim tijelima i u njima skupo se plaća, a ja predviđam da će u budućnosti biti još gore. Kao što su motor s unutarnjim izgaranjem, cijepanje atoma i pesticidi imali nepredviđene posljedice, isto se događa i sa zloporabom antibiotika te drugih medicinskih ili kvazimedicinskih navika, primjerice uporabom dezinfekcijskih sredstava. Ne promijenimo li svoje ponašanje, čeka nas još gori scenarij.

Scenarij tako turoban, poput mećave koja huji zaleđenim krajolikom, da sam ga nazvao “antibiotskom zimom”. I upravo zato pozivam na uzbunu – ističe Martin Blaser. Ljudsko tijelo domaćin je više od 100 bilijuna stanica bakterija i gljivica, prijateljskih mikroba koji su evoluirali zajedno s našom vrstom. Zajedno te bakterije imaju oko 1,3 kilograma, odnosno teške su kao mozak, a čini ih možda deset tisuća različitih vrsta. Vjerojatno najvažnija usluga koju nam mikrobi osiguravaju je imunitet.

Autor knjige “Nestali mikrobi” prije više od 15 godina počeo je istraživati kakve posljedice donosi gubitak prijateljskih mikroba i rodila se misao o tome kako je njihov gubitak zapravo razlog nastanka modernih pošasti. U nekoliko poglavlja donosi i rezultate pokusa koje je izvodio u laboratorijima na sveučilištima Vanderbilt i New York kako bi potvrdio svoju hipotezu. Drevna želučana bakterija Helicobacter pylori njegov je vodič već gotovo 30 godina, a posljednjih 18 godina usredotočen je na to kako nas ta bakterija održava zdravima, ali i zašto nestaje.

Kao najvažnija bakterija u želucu preživjela je u gotovo svim našim precima, a gubi bitku zbog modernog života. Mora se boriti sa dva biološka problema – kako prijeći na novog domaćina i kako preživjeti dok do njega ne dođe. Upravo je prijenos najveći problem jer H. pylori živi samo u ljudima. S obzirom na to koliko antibiotika popiju djeca, jasan je i negativan utjecaj koji na širenje H. pylori ima liječenje svih tih prehlada i upala ušiju. Jedna kura antibioticima uklanja mikrob u 20 do 50 posto pacijenata. Iako je H. pylori otkriven kao patogen, starenjem povećava rizik od pojave čireva, a poslije i raka želuca, dobar je za jednjak jer ga štiti od vrlo opasnog raka. Nestankom H. pylorisve je manje slučajeva raka želuca, ali je ezofagealni adenokarcinom u usponu.

– Većina djece možda odrasta bez potpunog kompleta potrebnih mikroba. Gdje ćemo pronaći one koje im treba vratiti? Postoje li mjesta na svijetu na kojima ljudi još nisu bili izloženi antibioticima? Ako ih ima, možda su mikrobi u crijevima njihovih stanovnika još posve netaknuti. Možda bismo ih mogli pretvoriti u lijek – kaže M. Blaser.

www.vecernji.hr

Autor: Snježana Črnjević

Leave a Reply